Preskoči na sadržaj
IzgradnjaObjavljeno 14. kolovoza 2026.ažurirano 16. studenoga 2026.9 min čitanja

Infinity i preljevni bazeni: kako stvarno rade

Preljevni bazen je bazen kod kojeg je razina vode u ravnini s rubom pa voda stalno prelijeva u obodni kanal. Infinity nije zaseban tip — to je izvedba preljevnog s prelijevanjem preko jednog ruba.

Servisni tim Flusso

Servis i održavanje bazena, Dicmo

Preljevni bazen s ležaljkama i pogledom na more
Preljevni bazen: razina vode u ravnini s rubom.

Preljevni bazen je bazen kod kojeg je razina vode u ravnini s rubom pa voda stalno prelijeva u obodni kanal, otječe u kompenzacijski spremnik i vraća se kroz filtraciju. Infinity bazen nije zaseban tip — to je izvedba preljevnog kod koje se prelijeva samo preko jednog ruba, obično onog s pogledom. Tehnički argument za preljevni je jedan i mjerljiv: povlači 80 % cirkulacije s površine, skimerski samo 20 %.

Ispod je razrada koja u hrvatskim tekstovima o ovoj temi nedostaje: put vode kroz sustav, zašto se onečišćenje zadržava u gornjih 150 mm, kako se dimenzionira kompenzacijski spremnik u litrama i koje greške iz prakse pretvore infinity rub u pumpu koja siše zrak. Ako tek birate tip bazena, počnite od kompletnog vodiča kroz izgradnju bazena u Hrvatskoj.

Kako radi preljevni bazen?

Voda u preljevnom bazenu putuje u zatvorenom krugu: rub → preljevni kanal → kompenzacijski spremnik → pumpa → filtracija (i grijanje/dezinfekcija) → mlaznice na dnu → natrag prema površini. Razina vode drži se točno na koti ruba, pa svaki val, svaki ulazak kupača i svaki milimetar viška odlaze preko ruba u kanal.

Kod skimerskog bazena logika je obrnuta. Razina vode stoji nekoliko centimetara ispod ruba, a voda se povlači kroz skimere ugrađene u zid i vraća kroz mlaznice ispod površine. Zbog toga rub ostaje suh, a površina se čisti samo lokalno, oko usisa skimera.

Praktična razlika koju ljudi prvo primijete nije tehnička nego vizualna: preljevni bazen izgleda kao puna posuda vode do ruba, a skimerski kao kada u kojoj razina malo pada. Ali razlika koja se osjeti u održavanju je u tome odakle sustav uzima vodu.

Postoji i treća posljedica koja se rijetko spominje. Kod skimerskog bazena razina vode mora ostati u uskom rasponu da bi skimer uopće radio — padne li previše, usisava zrak; naraste li, preskače nečistoću. Preljevni bazen taj problem nema jer višak uvijek ima kamo otići, pa razina ostaje konstantna bez obzira na to koliko je ljudi u vodi. Zato preljevni bazeni bolje podnose skupine kupača, a skimerski su predvidljiviji kad se bazen koristi rijetko i uz malo ljudi.

Presjek preljevnog i skimerskog bazena s tokom vode

Zašto preljevni čisti bolje?

Zato što je onečišćenje tamo gdje preljevni bazen uzima vodu. Najveći dio nečistoće u bazenu — masnoće, kreme za sunčanje, prašina, pelud, lišće, biofilm — nalazi se u gornjih 150 mm dubine. Preljevni sustav povlači 80 % cirkulacije s površine i 20 % s dna; skimerski sustav radi obrnuto, 20 % s površine i 80 % s dna.

To je jedini argument za preljevni bazen koji nije stvar ukusa. Sve ostalo — izgled, dojam pune vode, rub bez ruba — može se braniti ili osporiti; ovaj omjer se ne može. Izvor: Pool Plant Courses, neovisno potvrđeno u smjernicama States of Guernsey (odjeljak 6.12).

ZnačajkaPreljevni bazenSkimerski bazen
Cirkulacija s površine80 %20 %
Razina vodeu ravnini s rubomnekoliko cm ispod ruba
Gdje se vraća pročišćena vodamlaznice na dnumlaznice u zidu, ispod površine
Kompenzacijski spremnikobavezannije potreban
Prostor u strojarniciveći (spremnik + dodatna oprema)manji
Ponašanje pri više kupačavišak vode odlazi u kanal, razina se ne mijenjarazina raste, skimeri gube učinkovitost
Cijena (Flusso, 8 × 4 m)≈ 30 % skuplje≈ 35.000 € (orijentacijski, bez betonske školjke)

Što je kompenzacijski spremnik i koliki mora biti?

Kako se bira ostatak opreme u strojarnici, razradili smo u vodiču o bazenskoj tehnici i opremi.

Kompenzacijski spremnik je zatvoreni rezervoar u strojarnici (ili ukopan uz bazen) koji prima svu vodu koja prelije preko ruba i iz kojeg pumpa vuče vodu prema filtru. Bez njega preljevni bazen ne radi: pumpa bi vukla izravno iz kanala i za nekoliko sekundi ostala bez vode. Njegov volumen mora primiti vodu u prijelazu (onu koja je u kanalu i cijevima), istisnuće kupačima i rezervu za valove.

Izvori se razlikuju po metodi, ali daju usporediv red veličine:

Izvor / metodaZahtjevZa bazen 8 × 4 m (32 m², 48 m³)
DIN 19643≈ 30 l po m² površine vode + 75 l po kupaču (istisnuće; američka praksa računa ≈70 l)≈ 960 l + 75 l po kupaču → uz 4 kupača ≈ 1,26 m³
California Building Code §3136B.2min. 40,75 l/m² površine vode≈ 1,3 m³
Projektantska praksa5–10 % volumena bazena≈ 2,4–4,8 m³

Isti izvori navode i geometriju kanala — oba su propisi za javne bazene izvan Hrvatske, pa ih ovdje uzimamo kao referencu dobre prakse. DIN 19643 navodi minimalni preljev od 1,0 m³/h po metru preljevnog kanala, a California Building Code kanal najmanje 76 mm dubok i 76 mm širokog dna, uz uvjet da se voda vrati u skimiranje unutar 10 minuta. Izvori: DIN 19643 formule, CBC §3136B.2, Morana Water Design.

Po čemu se infinity razlikuje?

Infinity (vanishing edge) bazen prelijeva samo preko jednog ruba — onog okrenutog prema pogledu — dok su ostala tri ruba izvedena kao klasični rub ili skimerski. Ispod prelijevnog ruba nalazi se prihvatni bazen koji vodu skuplja i vodi je dalje u kompenzacijski spremnik.

Tehnički zahtjev je bitno veći nego kod klasičnog preljeva. Preporučeni protok za infinity rub kreće se od 1,5 m³/h po metru (kod slot-preljeva) do ≈3,7 m³/h po metru, naspram minimalnih 1,0 m³/h/m za klasični preljevni kanal. Geometrija ruba je ono što odlučuje: što je rub oštriji, to je manji protok potreban da se film vode ne prekine. Zato infinity izvedba u pravilu traži dvije pumpe: jednu za filtraciju i zasebnu za efekt ruba.

Za rub duljine 8 m to znači potrebu za 12–29,6 m³/h samo za efekt, neovisno o filtracijskoj pumpi. Izvor: WaterShapes.

Protok preko preljevnog i infinity ruba po metru duljine

Tri greške iz prakse koje se najskuplje plaćaju

  • Premalen prihvatni bazen. Klasičan primjer iz stručne literature je prihvatni bazen presjeka 30 × 45 cm: sustav ga isuši prije nego što se dovoljno vode prelije preko ruba, pa efekt trepće umjesto da teče.
  • Pločice postavljene prekratko. Zona prelijevnog ruba naizmjenično se moči i suši, pa se obloga u prihvatnom bazenu spušta ≈45 cm, a ne uobičajenih 15 cm.
  • Zanemaren vjetar. Vjetar odnosi film vode vodoravno, izvan prihvatnog bazena. Na parceli iznad mora, gdje puše svako popodne, prihvatni bazen mora biti dovoljno širok da tu vodu uhvati — inače se gubi iz sustava. Uz vodu u prijelazu i istisnuće kupačima (≈70 l po osobi), to je treća stavka bilance koja se najčešće preskoči.

Izvor: AQUA Magazine.

Koliko je preljevni bazen skuplji?

Kod nas je betonski preljevni bazen oko 30 % skuplji od skimerskog iste veličine. Za najtraženiju dimenziju 8 × 4 × 1,5 m, gdje je skimerska izvedba orijentacijski ≈35.000 € (bez betonske školjke), to znači razliku od desetak tisuća eura. Razlika ne ide u „ljepši rub” nego u kompenzacijski spremnik, dodatnu cijevnu instalaciju, veći prostor strojarnice i preciznije izvedene rubne detalje.

Zaključak, ne mjerenje: nemamo mjerenje potrošnje struje koje uspoređuje preljevni i skimerski bazen, pa ga nećemo izmisliti. Ono što se može zaključiti iz brojki jest ovo: klasični preljev traži minimalno 1,0 m³/h po metru kanala, a infinity rub 1,5–3,7 m³/h po metru, uz zasebnu pumpu za efekt. Veći protok i druga pumpa logično znače veću potrošnju — to je izvedeni zaključak iz projektnih protoka, a ne izmjeren podatak. Konkretnu potrošnju izračunajte iz snage odabranih pumpi i sati rada, i pomnožite je sa svojom tarifom.

Cijene su orijentacijski rasponi, nikad obvezujuća ponuda — konačan iznos ovisi o projektu, jer se oprema dimenzionira po kubicima vode, ne po tlocrtnoj površini. Razrada troška po tipu i veličini nalazi se u tekstu koliko košta izgradnja bazena, a za najčešću dimenziju u cijeni bazena 8 × 4 m. Usporedbu tipova školjke pokrili smo u tekstu betonski, poliesterski ili preljevni bazen.

Kada preljevni ima smisla, a kada ne?

Odgovor ovisi o tome gdje parcela stoji. Naša preporuka nakon 800–1.000 izvedenih projekata na potezu od Makarske do Zadra je jednostavna: ako je parcela na visini s pogledom na more, ide preljevni ili infinity. Rub koji vizualno spaja bazen i more jedina je situacija u kojoj infinity izvedba vraća uloženo — jer se plaća pogled, a ne tehnika.

U urbanom dijelu, gdje pogleda nema, preporučujemo skimerski bazen ili, ako se ide na preljevni, preljev na sve strane. Infinity rub okrenut prema susjedovoj ogradi je trošak bez učinka: nosi svu složenost izvedbe, a nema onaj jedini razlog zbog kojeg postoji.

Dvije situacije u kojima na preljevni odgovorno odgovaramo „ne”: kad u strojarnici nema mjesta za kompenzacijski spremnik, i kad se bazen koristi rijetko pa razlika u kvaliteti površinske vode ne opravdava 30 % veći ulog. Beton nije uvijek pravi izbor, a preljev pogotovo nije uvijek pravi izbor.

Jedna praktična napomena o dezinfekciji koja se veže uz preljevni sustav. Opremu dimenzioniramo po kubicima vode, ne po tlocrtnoj površini — volumen određuje koji filter i koja pumpa idu, a kod preljevnog bazena tom volumenu treba pribrojiti i sadržaj kompenzacijskog spremnika i cijevi. Do otprilike 100 m³ vode u praksi biramo slanu elektrolizu, iznad toga automatiku za tekući klor i pH. Kod preljevnog bazena to je odluka koja se donosi zajedno s dimenzijom spremnika, jer se dezinfekcija dozira u istu petlju kroz koju prolazi sva prelivena voda.

Preljevne rešetke: što stvarno bira izvođač

Preljevni kanal se pokriva rešetkom koja mora izdržati sunce, klor i bosu nogu. Standardno se izrađuju od PVC-a s anti-UV aditivima, bez kadmija i olova. Uobičajene visine su 22, 25, 30 i 35 mm, a na hrvatskom tržištu serijski se nude širine 196, 246, 296 i 336 mm, tipično u visini 35 mm.

ParametarVrijednost
MaterijalPVC s anti-UV aditivima, bez kadmija i olova
Visine22 / 25 / 30 / 35 mm
Serijske širine (HR tržište)196 / 246 / 296 / 336 mm
Protukliznostcertifikacija prema DIN 51097 (danas EN 16165, Prilog A)

Što se protukliznosti tiče, njemačka smjernica DGUV Information 207-006 svrstava pokrove preljevnih kanala u skupinu B (≥18°), zajedno s rubom bazena i obilaznom stazom. To nije hrvatski propis za privatne bazene, ali je najkorisnija referenca dobre prakse koja postoji. Detaljno o klasama i o tome koja obloga ide na koju plohu pisali smo u tekstu o keramici i pločicama za bazen. Izvori: Depatech, Vagner Pool HR, DGUV 207-006.

Presjek preljevnog kanala s rešetkom i kompenzacijskim spremnikom

Sljedeći korak

Ako razmišljate o preljevnom ili infinity bazenu, prva provjera nije estetska nego prostorna: ima li strojarnica mjesta za kompenzacijski spremnik od nekoliko kubika i koliki je raspoloživ pad prema prihvatnom bazenu. To dvoje odlučuje je li infinity izvediv prije nego što se uopće crta rub.

Izvodimo preljevne i infinity bazene s galerijom izvedenih projekata u Trogiru i Okrugu Donjem, a opremu strojarnice birate iz naše ponude za strojarnicu. Pošaljite tlocrt parcele i fotografiju pogleda preko kontakt stranice i reći ćemo vam iskreno je li infinity na vašoj lokaciji vrijedan razlike u cijeni ili nije.

Često postavljana pitanja

Autor

Servisni tim Flusso

Servis i održavanje bazena, Dicmo

Tekstove pišu ljudi koji svaki tjedan otvaraju strojarnice po Dalmaciji. Ono što ovdje savjetujemo, isto radimo na terenu.

Radije da to napravi servis?

Dimenzioniramo i ugradimo opremu, a prvo puštanje u rad odradimo s vama.

099 664 8976ili 095 377 6396 · Ercegovci 46A, DicmoUred: Put Duilova 10B, Split · Dolazak uz prethodni dogovor