Infinity i preljevni bazeni: kako stvarno rade
Preljevni bazen je bazen kod kojeg je razina vode u ravnini s rubom pa voda stalno prelijeva u obodni kanal. Infinity nije zaseban tip — to je izvedba preljevnog s prelijevanjem preko jednog ruba.

Preljevni bazen je bazen kod kojeg je razina vode u ravnini s rubom pa voda stalno prelijeva u obodni kanal, otječe u kompenzacijski spremnik i vraća se kroz filtraciju. Infinity bazen nije zaseban tip — to je izvedba preljevnog kod koje se prelijeva samo preko jednog ruba, obično onog s pogledom. Tehnički argument za preljevni je jedan i mjerljiv: povlači 80 % cirkulacije s površine, skimerski samo 20 %.
Ispod je razrada koja u hrvatskim tekstovima o ovoj temi nedostaje: put vode kroz sustav, zašto se onečišćenje zadržava u gornjih 150 mm, kako se dimenzionira kompenzacijski spremnik u litrama i koje greške iz prakse pretvore infinity rub u pumpu koja siše zrak. Ako tek birate tip bazena, počnite od kompletnog vodiča kroz izgradnju bazena u Hrvatskoj.
Kako radi preljevni bazen?
Voda u preljevnom bazenu putuje u zatvorenom krugu: rub → preljevni kanal → kompenzacijski spremnik → pumpa → filtracija (i grijanje/dezinfekcija) → mlaznice na dnu → natrag prema površini. Razina vode drži se točno na koti ruba, pa svaki val, svaki ulazak kupača i svaki milimetar viška odlaze preko ruba u kanal.
Kod skimerskog bazena logika je obrnuta. Razina vode stoji nekoliko centimetara ispod ruba, a voda se povlači kroz skimere ugrađene u zid i vraća kroz mlaznice ispod površine. Zbog toga rub ostaje suh, a površina se čisti samo lokalno, oko usisa skimera.
Praktična razlika koju ljudi prvo primijete nije tehnička nego vizualna: preljevni bazen izgleda kao puna posuda vode do ruba, a skimerski kao kada u kojoj razina malo pada. Ali razlika koja se osjeti u održavanju je u tome odakle sustav uzima vodu.
Postoji i treća posljedica koja se rijetko spominje. Kod skimerskog bazena razina vode mora ostati u uskom rasponu da bi skimer uopće radio — padne li previše, usisava zrak; naraste li, preskače nečistoću. Preljevni bazen taj problem nema jer višak uvijek ima kamo otići, pa razina ostaje konstantna bez obzira na to koliko je ljudi u vodi. Zato preljevni bazeni bolje podnose skupine kupača, a skimerski su predvidljiviji kad se bazen koristi rijetko i uz malo ljudi.

Zašto preljevni čisti bolje?
Zato što je onečišćenje tamo gdje preljevni bazen uzima vodu. Najveći dio nečistoće u bazenu — masnoće, kreme za sunčanje, prašina, pelud, lišće, biofilm — nalazi se u gornjih 150 mm dubine. Preljevni sustav povlači 80 % cirkulacije s površine i 20 % s dna; skimerski sustav radi obrnuto, 20 % s površine i 80 % s dna.
To je jedini argument za preljevni bazen koji nije stvar ukusa. Sve ostalo — izgled, dojam pune vode, rub bez ruba — može se braniti ili osporiti; ovaj omjer se ne može. Izvor: Pool Plant Courses, neovisno potvrđeno u smjernicama States of Guernsey (odjeljak 6.12).
| Značajka | Preljevni bazen | Skimerski bazen |
|---|---|---|
| Cirkulacija s površine | 80 % | 20 % |
| Razina vode | u ravnini s rubom | nekoliko cm ispod ruba |
| Gdje se vraća pročišćena voda | mlaznice na dnu | mlaznice u zidu, ispod površine |
| Kompenzacijski spremnik | obavezan | nije potreban |
| Prostor u strojarnici | veći (spremnik + dodatna oprema) | manji |
| Ponašanje pri više kupača | višak vode odlazi u kanal, razina se ne mijenja | razina raste, skimeri gube učinkovitost |
| Cijena (Flusso, 8 × 4 m) | ≈ 30 % skuplje | ≈ 35.000 € (orijentacijski, bez betonske školjke) |
Što je kompenzacijski spremnik i koliki mora biti?
Kako se bira ostatak opreme u strojarnici, razradili smo u vodiču o bazenskoj tehnici i opremi.
Kompenzacijski spremnik je zatvoreni rezervoar u strojarnici (ili ukopan uz bazen) koji prima svu vodu koja prelije preko ruba i iz kojeg pumpa vuče vodu prema filtru. Bez njega preljevni bazen ne radi: pumpa bi vukla izravno iz kanala i za nekoliko sekundi ostala bez vode. Njegov volumen mora primiti vodu u prijelazu (onu koja je u kanalu i cijevima), istisnuće kupačima i rezervu za valove.
Izvori se razlikuju po metodi, ali daju usporediv red veličine:
| Izvor / metoda | Zahtjev | Za bazen 8 × 4 m (32 m², 48 m³) |
|---|---|---|
| DIN 19643 | ≈ 30 l po m² površine vode + 75 l po kupaču (istisnuće; američka praksa računa ≈70 l) | ≈ 960 l + 75 l po kupaču → uz 4 kupača ≈ 1,26 m³ |
| California Building Code §3136B.2 | min. 40,75 l/m² površine vode | ≈ 1,3 m³ |
| Projektantska praksa | 5–10 % volumena bazena | ≈ 2,4–4,8 m³ |
Isti izvori navode i geometriju kanala — oba su propisi za javne bazene izvan Hrvatske, pa ih ovdje uzimamo kao referencu dobre prakse. DIN 19643 navodi minimalni preljev od 1,0 m³/h po metru preljevnog kanala, a California Building Code kanal najmanje 76 mm dubok i 76 mm širokog dna, uz uvjet da se voda vrati u skimiranje unutar 10 minuta. Izvori: DIN 19643 formule, CBC §3136B.2, Morana Water Design.
Po čemu se infinity razlikuje?
Infinity (vanishing edge) bazen prelijeva samo preko jednog ruba — onog okrenutog prema pogledu — dok su ostala tri ruba izvedena kao klasični rub ili skimerski. Ispod prelijevnog ruba nalazi se prihvatni bazen koji vodu skuplja i vodi je dalje u kompenzacijski spremnik.
Tehnički zahtjev je bitno veći nego kod klasičnog preljeva. Preporučeni protok za infinity rub kreće se od 1,5 m³/h po metru (kod slot-preljeva) do ≈3,7 m³/h po metru, naspram minimalnih 1,0 m³/h/m za klasični preljevni kanal. Geometrija ruba je ono što odlučuje: što je rub oštriji, to je manji protok potreban da se film vode ne prekine. Zato infinity izvedba u pravilu traži dvije pumpe: jednu za filtraciju i zasebnu za efekt ruba.
Za rub duljine 8 m to znači potrebu za 12–29,6 m³/h samo za efekt, neovisno o filtracijskoj pumpi. Izvor: WaterShapes.

Tri greške iz prakse koje se najskuplje plaćaju
- Premalen prihvatni bazen. Klasičan primjer iz stručne literature je prihvatni bazen presjeka 30 × 45 cm: sustav ga isuši prije nego što se dovoljno vode prelije preko ruba, pa efekt trepće umjesto da teče.
- Pločice postavljene prekratko. Zona prelijevnog ruba naizmjenično se moči i suši, pa se obloga u prihvatnom bazenu spušta ≈45 cm, a ne uobičajenih 15 cm.
- Zanemaren vjetar. Vjetar odnosi film vode vodoravno, izvan prihvatnog bazena. Na parceli iznad mora, gdje puše svako popodne, prihvatni bazen mora biti dovoljno širok da tu vodu uhvati — inače se gubi iz sustava. Uz vodu u prijelazu i istisnuće kupačima (≈70 l po osobi), to je treća stavka bilance koja se najčešće preskoči.
Izvor: AQUA Magazine.
Koliko je preljevni bazen skuplji?
Kod nas je betonski preljevni bazen oko 30 % skuplji od skimerskog iste veličine. Za najtraženiju dimenziju 8 × 4 × 1,5 m, gdje je skimerska izvedba orijentacijski ≈35.000 € (bez betonske školjke), to znači razliku od desetak tisuća eura. Razlika ne ide u „ljepši rub” nego u kompenzacijski spremnik, dodatnu cijevnu instalaciju, veći prostor strojarnice i preciznije izvedene rubne detalje.
Zaključak, ne mjerenje: nemamo mjerenje potrošnje struje koje uspoređuje preljevni i skimerski bazen, pa ga nećemo izmisliti. Ono što se može zaključiti iz brojki jest ovo: klasični preljev traži minimalno 1,0 m³/h po metru kanala, a infinity rub 1,5–3,7 m³/h po metru, uz zasebnu pumpu za efekt. Veći protok i druga pumpa logično znače veću potrošnju — to je izvedeni zaključak iz projektnih protoka, a ne izmjeren podatak. Konkretnu potrošnju izračunajte iz snage odabranih pumpi i sati rada, i pomnožite je sa svojom tarifom.
Cijene su orijentacijski rasponi, nikad obvezujuća ponuda — konačan iznos ovisi o projektu, jer se oprema dimenzionira po kubicima vode, ne po tlocrtnoj površini. Razrada troška po tipu i veličini nalazi se u tekstu koliko košta izgradnja bazena, a za najčešću dimenziju u cijeni bazena 8 × 4 m. Usporedbu tipova školjke pokrili smo u tekstu betonski, poliesterski ili preljevni bazen.
Kada preljevni ima smisla, a kada ne?
Odgovor ovisi o tome gdje parcela stoji. Naša preporuka nakon 800–1.000 izvedenih projekata na potezu od Makarske do Zadra je jednostavna: ako je parcela na visini s pogledom na more, ide preljevni ili infinity. Rub koji vizualno spaja bazen i more jedina je situacija u kojoj infinity izvedba vraća uloženo — jer se plaća pogled, a ne tehnika.
U urbanom dijelu, gdje pogleda nema, preporučujemo skimerski bazen ili, ako se ide na preljevni, preljev na sve strane. Infinity rub okrenut prema susjedovoj ogradi je trošak bez učinka: nosi svu složenost izvedbe, a nema onaj jedini razlog zbog kojeg postoji.
Dvije situacije u kojima na preljevni odgovorno odgovaramo „ne”: kad u strojarnici nema mjesta za kompenzacijski spremnik, i kad se bazen koristi rijetko pa razlika u kvaliteti površinske vode ne opravdava 30 % veći ulog. Beton nije uvijek pravi izbor, a preljev pogotovo nije uvijek pravi izbor.
Jedna praktična napomena o dezinfekciji koja se veže uz preljevni sustav. Opremu dimenzioniramo po kubicima vode, ne po tlocrtnoj površini — volumen određuje koji filter i koja pumpa idu, a kod preljevnog bazena tom volumenu treba pribrojiti i sadržaj kompenzacijskog spremnika i cijevi. Do otprilike 100 m³ vode u praksi biramo slanu elektrolizu, iznad toga automatiku za tekući klor i pH. Kod preljevnog bazena to je odluka koja se donosi zajedno s dimenzijom spremnika, jer se dezinfekcija dozira u istu petlju kroz koju prolazi sva prelivena voda.
Preljevne rešetke: što stvarno bira izvođač
Preljevni kanal se pokriva rešetkom koja mora izdržati sunce, klor i bosu nogu. Standardno se izrađuju od PVC-a s anti-UV aditivima, bez kadmija i olova. Uobičajene visine su 22, 25, 30 i 35 mm, a na hrvatskom tržištu serijski se nude širine 196, 246, 296 i 336 mm, tipično u visini 35 mm.
| Parametar | Vrijednost |
|---|---|
| Materijal | PVC s anti-UV aditivima, bez kadmija i olova |
| Visine | 22 / 25 / 30 / 35 mm |
| Serijske širine (HR tržište) | 196 / 246 / 296 / 336 mm |
| Protukliznost | certifikacija prema DIN 51097 (danas EN 16165, Prilog A) |
Što se protukliznosti tiče, njemačka smjernica DGUV Information 207-006 svrstava pokrove preljevnih kanala u skupinu B (≥18°), zajedno s rubom bazena i obilaznom stazom. To nije hrvatski propis za privatne bazene, ali je najkorisnija referenca dobre prakse koja postoji. Detaljno o klasama i o tome koja obloga ide na koju plohu pisali smo u tekstu o keramici i pločicama za bazen. Izvori: Depatech, Vagner Pool HR, DGUV 207-006.

Sljedeći korak
Ako razmišljate o preljevnom ili infinity bazenu, prva provjera nije estetska nego prostorna: ima li strojarnica mjesta za kompenzacijski spremnik od nekoliko kubika i koliki je raspoloživ pad prema prihvatnom bazenu. To dvoje odlučuje je li infinity izvediv prije nego što se uopće crta rub.
Izvodimo preljevne i infinity bazene s galerijom izvedenih projekata u Trogiru i Okrugu Donjem, a opremu strojarnice birate iz naše ponude za strojarnicu. Pošaljite tlocrt parcele i fotografiju pogleda preko kontakt stranice i reći ćemo vam iskreno je li infinity na vašoj lokaciji vrijedan razlike u cijeni ili nije.
Često postavljana pitanja
Infinity nije zaseban tip bazena nego izvedba preljevnog. Kod klasičnog preljevnog bazena voda se prelijeva u kanal po cijelom obodu ili po više strana, a kod infinity izvedbe samo preko jednog ruba, obično onog s pogledom, u prihvatni bazen ispod. Sve ostalo — kompenzacijski spremnik, filtracija, povrat kroz mlaznice na dnu — funkcionira jednako.
Zato što najveći dio onečišćenja stoji u gornjih 150 mm dubine, a preljevni sustav odande uzima 80 % vode koju šalje u filtraciju. Skimerski bazen s površine povlači samo 20 %, a 80 % s dna. Kod većeg broja kupača razlika je izraženija jer se masnoće i kreme zadržavaju upravo na površinskom sloju.
Ovisno o metodi, između otprilike 1,3 i 4,8 m³. Prema DIN 19643 (30 l/m² plus 75 l po kupaču) izlazi oko 1,26 m³ uz četiri kupača, prema California Building Code (40,75 l/m²) oko 1,3 m³, a prema projektantskoj praksi od 5–10 % volumena bazena 2,4–4,8 m³. Konačna brojka ovisi o duljini kanala, volumenu cijevi i očekivanom broju kupača.
U pravilu da. Jedna pumpa vodi filtraciju, druga održava film vode preko ruba, jer infinity rub traži 1,5–3,7 m³/h po metru duljine naspram minimalnih 1,0 m³/h/m kod klasičnog preljevnog kanala. Geometrija ruba mijenja potrebu za protokom: što je rub oštriji, to je manji protok dovoljan.
Kod nas oko 30 % za istu veličinu. Razlika pokriva kompenzacijski spremnik, dodatnu cijevnu instalaciju, veći prostor strojarnice i precizniju izvedbu rubnog detalja. Iznosi su orijentacijski i ovise o projektu — oprema se dimenzionira po kubicima vode, pa dva bazena iste tlocrtne površine mogu imati različitu cijenu tehnike.
Ne na razuman način. Preljevni bazen traži drugu kotu ruba, obodni kanal, zaseban kompenzacijski spremnik i drugačiju cijevnu shemu — to su elementi konstrukcije, a ne oprema koja se dodaje. Odluka o preljevu donosi se prije betoniranja školjke, zajedno s odlukom o koti ruba i položaju strojarnice.


